Šumske krađe, požari i nepravilna sječa su tri ključna problema crnogorskih šuma. Zbog toga imamo siromašnu lokalnu zajednicu koja bi mogla biti bogata samo kada bi pametno gazdovali šumama – kaže Vuk Iković
tanje u crnogorskom šumarstvu je alarmantno, dijelom zbog krađe, dijelom zbog nepravilne sječe, a velikim dijelom zbog požara koji je od 2012. do 2018. godine uništio 350 kilometara kvadratnih šume. To je kao da izgori čitava teritorija opštine Plav ili opštine Kotor.
Primjenom evropskog modela proračuna ,,ukupne štete“, nastala šteta od šumskih požara u Crnoj Gori za ovaj period iznosi vrtoglavih 700 miliona eura, kazao je za Pobjedu biolog Vuk Iković iz Organizacije KOD (Konkretno, odgovorno, dostojanstveno).
Sa druge strane, prema obračunu crnogorskih nadležnih institucija, procijenjena šteta iznosi 6.492.496 eura.
NEBRIGA
On pojašnjava da je štetu od šumskih požara veoma teško izračunati jer je teško procijeniti sve ekonomske, ekološke i društvene posljedice koje nastaju.
Ekološka šteta i izgubljena dobit, kako Iković navodi, daleko je veća od direktne štete izgubljenih dubećih stabala.
On objašnjava da je evropska praksa da se ove štete računaju kao desetostruka vrijednost direktnih šteta nastalih zbog šumskih požara.
-Uprava za šume je štetu od požara šume u 2017. godini procijenila na 1.794.553 eura, odnosno oko 50 eura po hektaru šume. Ako znamo da opožareni hektar borovnica uzrokuje štetu od nekoliko hiljada eura, onda je jasno da je Uprava za šume nerealno procijenila nastalu štetu. Neozbiljnost i neodgovornost Uprave za šume se ogleda u podatku da je iste godine za troškove gašenja požara izdvojeno 3.440 eura – navodi Iković.
On ističe da su prihodi i rashodi institucija koje se bave upravljanjem šumama i gašenjem požara bili oko 20 miliona eura: Budžet Uprave za šume je iznosio 4.649.215,66 eura, a prihod od koncesione naknade za korišćenje šuma bio je 5.451.126,07 eura. Budžet Direktorata za vanredne situacije za 2017. godinu je iznosio 2.631.447,64 eura, a prihodi i rashodi svih službi zaštite i spašavanja u Crnoj Gori bili su 8.077.582,71 eura
BESPRAVNA SJEČA
Iković navodi da prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori je samo 2019. godine bespravno posječeno 6.576,83 m3 drvne mase i da je krađa šume Crnu Goru u ovoj godini koštala 850.000 eura.
Međutim, on smatra da je količina bespravno posječene šume veća jer su članovi Organizacije KOD, tokom terenskih obilazaka 2020. i 2021. godine zabilježili čiste sječe koje na terenu nijesu markirane kao nelegalne aktivnosti, odnosno nijesu ušle u evidenciju.
On ističe da su izgubljena dobit i ekološka šteta deset puta veće od direktne štete tj. za 2019. godinu iznose više od osam i po miliona eura.
-To je gubitak koji je veći od našeg desetogodišnjeg izvoza namještaja, koji je iznosio svega 8 miliona eura. Takođe, direktna šteta od bespravne sječe je 4,3 puta veća od ukupnog izvoza građevinske stolarije 2019. godine – pojašnjava on.
Šumske krađe, požari i nepravilna sječa su tri ključna problema crnogorskih šuma.
Zbog ovoga, kako navodi Iković, imamo siromašnu lokalnu zajednicu koja bi mogla biti bogata samo kada bi pametno gazdovali šumama. Osim toga, narušene su strukture šuma, stabilnost i otpornost ekosistema.
Pored šumske krađe, veliki uticaj na stanje šuma ima i uklanjanje samo najkvalitetnijih stabala.
- Ova pojava je naročito zapažena od uvođenja sistema koncesija 2007. godine. Ovaj sistem podrazumijeva prodaju drveta u dubećem stanju, a ne kao što je to u predkoncesionom periodu bilo prodaja drveta na stovarištima u šumi. Tako da je stvoren sistem gdje koncesionar sam sebi organizuje sječu stabala, izvlačenje drvnih sortimenata do lagera, i dalji transport i preradu istih. Pored stabala dobrog kvaliteta doznačena su stabla lošeg kvaliteta (zakržljala, bolesna, oštećena), koja treba ukloniti radi sprečavanja širenja šumskih bolesti i stvaranja prostora za formiranje i rast zdravih stabala. Kako je cijena stabala lošeg kvaliteta niska, korisnik šuma izbjegava sječu ovih stabala. U isto vrijeme koncesionar eksploatiše stabla dobrog kvaliteta, često i ona koja nijesu doznačena, što u konačnom rezultira pojavom širenjem bolesti i ubrzanom obolijevanju šume, a onda dugoročnim gubicima – kaže Iković.
Iz Organizacije KOD navode da je davno trebalo obustaviti lošu praksu i krenuti u oporavak šuma, spriječiti dalje siromašenje i omogućiti oporavak i šuma i lokalnog stanovništva.
On navodi da šume treba uključiti u turističku i zdravstvenu ponudu Crne Gore.
Od velikog značaja za rehabilitaciju naših šuma bilo bi i uspostavljanje i sistema praćenja i javljanja.
Iz Organizacije KOD su u decembru 2020. godine sve ove probleme i moguća rješenja uputili Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ali još uvijek nijesu, kako tvrde, dobili nikakav odgovor.
ZNAČAJ ŠUMA
Proizvodnja drveta jeste glavni zadatak šumskog gazdovanja. Ipak, ništa manje važna je zdrastvena uloga šuma.
Iković pojašnjava da ako je neka šuma jako stara, i ako se razvijala bez značajnih ometanja, onda ona za čovjeka predstavlja nepresušan izvor besplatnih usluga, koje bi ga inače koštale milione eura, ili se čak u novcu ne bi mogle izmjeriti kao što nije moguće procijeniti novčanu vrijednost vlastitog života.
-Ovakve šume pružaju perfektno čistu vodu, koja nastaje radom jako složenih i bogatih korijenskih mreža, kao i biološkom aktivnošću mikroorganizama, algi i životinja koje tu žive. Taj kvalitet se smanjuje uklanjanjem djelova šume – navodi Iković.
Kroz razvoj šume, kako navode iz Organizacije KOD, doprinosi se zdravlju, bezbjednosti, ishrani i energetskoj sigurnosti i obezbjeđuje prihod lokalnom stanovništvu kroz pružanje ekoloških usluga.
Ekološke usluge šuma dobijamo smanjenjem olujnih vjetrova, zaštitom zemljišta kroz oplemenjivanje zemljišta i sprečavanje klizišta. Šume korijenom zadržavaju vodu na površini i istovremeno je prečišćavaju. One su dom za brojne životinje i prostor za odmor, rekreaciju i razvoj turizma. Kuće i naselja u blizini park šuma odlikuju se većim kvalitetom vazduha. Jedna od najvažnijih funkcija za zdravlje ljudi urbanih područja jeste rekreacijska funkcija šuma. Šume u blizini urbanih sredina kao i šume u kojima se nalaze planinarske staze su stalna mjesta za rekreaciju ljudi. Istraživanja kažu da 80 do 90 odsto svih vrsta rekreacije se odnosi na hodanje u šumama – kaže Iković.
Poznajući sve bolje koristi šuma, kako tvrdi, čovjek u sve većoj mjeri u urbanim zonama formira park šume.
Urbane i komunalne šume mogu snažno uticati na okruženje i ublažiti mnoge uticaje urbanog razvoja ublažavanjem klime, uštedom energije, poboljšanjem kvaliteta vazduha, kontrolom poplava i buke utočištem za divlje životinje i učiniti grad atraktivnijim.
SPECIFIČNOSTI
Crna Gora još uvijek ima šume koje nikada nijesu korišćene u ekonomske svrhe, a ovom činjenicom, kako tvrdi Iković, može pohvaliti samo nekoliko država Evrope.
-To čini Crnu Gori zemljom koja može da bazira i zdravstvenu i turističku ponudu na šumama. Čovjek je oduvijek koristio i koristiće ljekovite supstance koje se nalaze u brojnim šumskim biljkama i gljivama. Ako su dvije trećine naše teritorije pod šumama, onda nam samo treba dobar plan i volja za njegovu primjenu – smatra Iković.
Ističe da svako može dati doprinos.
