Vuk Iković iz organizacije KOD – Crna Gora je u takvoj situaciju na svoj razvoj ne može bazirati na visoko razvijenoj industriji ali ono što može je priroda koja je u jednom dijelu rasprodata u cilju smanjivanja državnog minusa. Šuma nam obezbijeđuje usluge koje su besplatne, drva za ogrijev, kao i pečurke, šumski med, šumsko voće i još jedna besplatna usluge kao očuvanje čovjekovog zdravlja od olujnih vjetrova, naglih poplava i koja neam daje mogućnost za odmor i razvoj turizma.
– Šume primarno se koristi kao drvo za ogrijev i tehničku građu i na terenu vidimo kao da imamo zadatak da je posječemo što prije, kao da sjutra nikada neće doći. Po nekim podacima koje smo vidjeli na terenu situacija je alarmnatna cijela polja posječena šuma koje nijesu evidentirane od inspekcije.
Od 5.000 do 10.000 kubika šume se nelegalno posječe što je milion eura godišnje štete. Miliona eura je samo direktna šteta, a u dobiti od 5-10 miliona gubimo godišnje. Lokalna ekonomija i zdravlje građana dovedena u pitanje. Imamo duplo više požara tokom godine nego 30 godina prošlog vijeka što znači da imamo lošu prevenciju.
U 2017. godini Crna Gora je izgubila 10 puta više šuma nego Francuska koja je 50 puta veća i tu su okolne zemlje, kao što je Grčka koja je imalatri puta manje opožarenih šuma… – kaže Iković.
Milan Gazdić magistar šumarstva iz Pljevalja ka#e da se u šumama te opštine nalaze vrijedni resursi.
– Učešće u bruto društvenogm proizvodi varira od 12 odssto krajem 80-tih spalo na jedan dva posto posljednjih godina. Doživjelo je ozbiljnu krizu šumarstvo. Prije 30 i više godine 58.000 hektara šuma, imali smo preko 3000 zaposlneih u šumarstvu i drvnoj industriji danas je pet šest puta manje. Posljednjih godina smo izvezli velike količine drtvnih sirovina kao poluproizvod, crnogorskom šumarstvu nedostaju fabrike za finalnu proizvodnju – kazao je on.
Za vrijeme doktorskih stuija boravio je u raznim državama i one ulaže velika sredstva u naučna istraživanja, koja kako kaže, mi nemamo.
