Poslednjih dana devastacija šumskog bogatstva NP Durmitor se nastavlja možda i intezivnije nego ikad, iako je UNESCO u svojim izvještajima striktno zabranio sječu šuma unutar NP Durmitor, kao i u zonama koje su uz samu granicu parka.
Devastacija prirodnih bogatstava ponovo je otvorila mnogobrojna pitanja; Među njima je i nekontrolisana, neselektivna i ilegalna sječa šuma nakon koje se pojavljuju klizišta i odroni.
Ekološki aktivisti već više godina se bore protiv devastacije naših šuma, ali nažalost nema potrebne podrške od onih kojima je posao da štite prirodne potencijale “ekološke države” Crne Gore. U tampon zoni Nacionalnog parka Durmitor, na Žabljaku nedavno su održani protesti kako bi javnost bila informisana, alarmirana i kako bi sječa bila spriječena.
“Stanje je alarmantno, šumski fond je ugrožen nekontrolisanom sječom šuma, koja će imati trajne posljedice na zdravlje preostalih stabala i samim tim na cjelokupnu šumu u tom dijelu Durmitora”, kaže za VOP Miloš Lazarević aktivista Koalicije za održivi razvoj (KOR).
Glavni uzrok problema su, kako navodi, ljudska pohlepa, neobrazovanost I nemar.
“Vlada, resorna ministarstva ali I lokalna uprava kao da se ne sjećaju kako su njihovi đedovi sjekli šumu i kako su brinuli o svakom posječenom stablu i ponovnoj sadnji novih .
Komentar predsjednika opštine Žabljak objašnjava dubinu ponora, citiram:
“Mi od koncesija dobijamo 450 000 eur godišnje”.
Da slika bude jasnija u stablima kao neobrađenom materijalu koncesionari su sasjekli 90 miliona eura šume”, naglašava naš sagovornik.
Vlada je, kako navodi, omogućila koncesionarima da eksploatišu I uništavaju naše šume na način koji je suprotan i sa našim a naročito međunarodnim zakonima I legislativama koje smo ratifikovali.
“Ovo je dokaz svih ilegalnih radnji koje je svojim ćutanjem naša Vlada omogućila su dio organizovanog kriminala, jer bez pomoći države isti ne može postojati dovoljno dugo da ovoliku štetu napravi. Zamislite samo koncesionar Pelengić u tampon zoni UNESCO zaštićenog NP Durmitor, pravi puteve da bi lakse eksploatisao šumu, da ne spominjemo bagere, I uništenu floru I faunu…”, kaže Lazarević.
