Kolašin: Bespravna sječa smanjena, ali i dalje predstavlja ozbiljan problem.
U kolašinskim šumama lani je bespravno posječeno 755,93 kubika drveta, 300 manje nego godinu ranije. Situacija bi bila bolja da od korone nije obolio veliki broj službenika pa smo teže obavljali zadatke. U privatnim šumama, glavni problem je što nema kaznenih odredbi za sječu bez doznake, već se samo sankcioniše bespravni transport – kaže direktor područne jedinice Uprave za šume Radovan Dabetić
Po površini šuma i šumskog zemljišta, „mala varoš“ je druga opština u Crnoj Gori. U državnom i privatnom vlasništvu je 59.707 hektara. Ta činjenica, naslonjena na tradiciju ali i životnu potrebu, učinila je da je značajan broj Kolašinaca vezan za djelatnosti koje proističu iz – šumarstva.
Svjestan je toga i direkor kolašinske područne jedinice Uprave za šume Radovan Dabetić, čije pravilo rukovođenja nije rutina nego agilnost i posvećenost pa je, kada završi kancelarijske poslove, često u vremešnoj „ladi nivi“ da se u šumi uvjeri koji su to najveći problemi šumarstva. Bespravna sjeća je uvijek pri vrhu.
Prošle godine u kolašinskim državnim šumama bespravno je posječeno 755,93 m3 drveta. Više divlje sječe bilo je u Beranama – 1,196 m³.
– Činjenica da je Kolašin godinama među prvim opštinama po bespravnim sječama. Ono što mogu da kažem da se trend bespravne sječe posljednjih godina smanjuje. U odnosu na 2018. godinu manja je 300 m³. U toku prošle godine, naša područna jedinica je podnijela 104 kivične prijave, duplo više od prve naredne opštine. Sedam krivičnih prijava je podneseno protiv poznatih počinilaca koji su bespravno posjekli 242,70 m³ lišćara i 0,69 m³ četinara. Prijave su podnesene i protiv 97 nepoznatih počinilaca koji su drvnu masu od 496,63 m³ lišćara i 17,30 m³ četinara bespravno posjekli – navodi Dakić.
Kada je u pitanju prošla godina, Radovan Dabetić, ukazuje na dodatni problem koji je pogodovao bespravnoj sječi – korona virus.
– U septembru, oktobru i novembru imali smo veliki broj službenika koji je obolio od korone. Time je posao na zaštiti šume značajno otežan. Otežan je time što je oporavak dug i traži mirovanje bez fizičkog napora. To potvrđuje i podatak da je tokom oktobra bespravno posječeno 92,68 m³. Da nije bilo ovoga problema, siguran sam da bi konačni rezultati bili bolji. Problematika bespravne sječe šuma mora se posmatrati iz više uglova a prije svega iz ugla broja čuvara šuma, ostalog stručnog kadra, obima posla, zdravstvenog stanja, starosne strukture zaposlenih, tehničke opremljenosti – naglašava Dabetić.
Privatne šume
Lani je u privatnim šumama besprevno posječeno 488,92 kubika drveta.
– Kada je u pitanju bespravna sječa u privatnim šumama, glavni problem je što nema kaznenih odredbi za sječu bez doznake, već se samo sankcioniše bespravni transport drvnih sortimenata. Vlasnici privatnih šuma se često neodgovorno ponašaju jer svoju šumu ne koriste prema odobrenjima koje dobiju. Osim nelegalne sječe, veliki problem su i požari koji su u najvećem dijelu namjerno podmetnuti a razlog je kasnije korišćenje opožarene drvne mase – ističe Dabetić.
Sječivi etat u državnim šumama je oko 47.000 kubika dok se u privatnim godišnje odobri za sječu oko 30.000 kubnih metara. Prosječno se godišnje primi oko 400 zahtjeva za sječu u privatnoj šumi.
U područnoj jedinici je stalno zaposleno devet čuvara šuma, tri tehničara i četiri šumarska inžinjera. Trojica šumara su angažovana po ugovoru koji im ističu na proljeće. Ako im se ne produže, eto i novih problema. Jer, malo šumara „malena i snaga“. Dva terenska vozila na 60 hektara šume. Objektivni uslovi da oni koji hoće, ne mogu stići a oni koji bespravno posijeku, mogu uteći…
Jedan lugar na 5.400 hektara šume
U kolašinskoj PJ Uprave za šumu, vode računa o edukaciji šumara. Među prvima su u Crnoj Gori osposobili čuvare šuma da pomoću GPS na mobilnom telefonu mogu identifikovati svaku katastarsku parcelu na svom rejonu kako ne bi bilo problema u razgraničenju državne i privatne šume. Dabetić priča da svaki kolašinski šumar odgovara za 5.400 hektara šume i šumskog zemljišta i dodaje što su sve obaveze šumara.
– Osim zakonom definisanih obaveza koje se odnose na čuvanje šuma i šumskog zemljišta, šuma vrši poslove prijema i otpreme drvnih sortimenata u državnim i privatnim šumama. U obavezi je da prisustvuje doznaci, da kontroliše zdravstveno stanje šuma, da ih štiti od požara, da organizuje uzgojne radove, da vrši kontrolu nedrvnih šumskih proizvoda i prirodnih dobara na rejonu koji pokriva – podsjeća Dabetić.
Dva terenska vozila za obilazak 60.000 hektara
Na jednoj strani skoro 60.000 hektara šume i šumskog zemljišta, a na drugoj strani dva službena vozila koja toliki prostor treba da „pokriju“. Takva je kaže Radovan Dabetić „tehnička opremljenost“ za borbu protiv bespravne sječe.
– Imamo „ladu nivu“ iz 2008. godine i „opel mokka“ iz 2018. godine koji su ograničenih terenskih mogućnosti. Čuvari šume i tehničari koriste sopstvena vozila u obavljanju radnih zadataka, pri čemu tri šumara nemaju sopstvena vozila. Ovo što navodim nije opravdanje iza koga bi se bilo ko krio, već su to samo činjenice koje ukazuju sa kakvim se problemima i ograničenjima u obavljanju radnih zadataka, svakodnevno suočavamo – objašnjava Radovan Dabetić.