Da su pljevaljske šume ugrožene, posebno one na području planine Ljubišnje, priznala je i odlazeća Vlada u nedavno usvojenoj informaciji o stanju životne sredine. Kako je navedno, najveća prijetnja šumama je sušenje stabala smrče i njihovo odumiranje. U informaciji se ističe da je ovakva pojava uzrokovana kombinacijom oboljenja i insekata u sadejstvu sa abiotičkim faktorima.

Među prvim simptomima koji se uočavaju je opadanje četine. Abiotički faktori, poput jakih vjetrova, duge suše ili nekontrolisane sječe takođe mogu da imaju negativan uticaj na sastojine smrče. Nakon prvog uzročnika koji dovodi do slabljenja fiziološke kondicije stabala, ona postaju pogodna podloga za sekundarne uzročnike (smrčni potkornjaci, borovi surlaši, uzročnici truleži korjena, medenjača, borova guba itd.), pri čemu dolazi do sukcesije štetnih činilaca, odnosno sušenja stabala smrče na većim površinama- navodi se u pomenutoj informaciji uz davanje preporuka da je neophodno uraditi analizu i mapiranje svih lokaliteta koji su zahvaćeni sušenjem stabala.

Na prostoru planine Ljubišnje prizor sušenja, najčešće stabala smrče, vidan je, a ogromne površine pokrivene su suvim stablima. Prije par godina prvi su na to upozorili stanovnici sela Meljak, a potom i ekolozi. I jedni i drugi su iznijeli stavove da na prostoru planine Ljubišnje ima najmanje 100 hiljada kubika suvih stabala. Reagovala je potom i Uprava za šume sa mjerama sječe suvih stabala.

Ekolozi upozoravali na probleme još 2015. godine

Sječa sanitara, odnosno redovna sječa suvih stabala, je kao kada se čovjek redovno češlja. Ako se redovno ne češljate stradaće vam kosa. Znači ta zapuštenost u šumama dovela je do opšteg haosa, kaže izvršni direktor Ekološkog udruženja „Breznica” Milorad Mitrović uz napomenu da su iz ove organizacije još 2015. godine upozorili na veoma teško stanje sa šumama na području planine Ljubišnje.

Mitrović je pojasnio da je bilo tada onih koji su drugačije tvrdili i žerljeli da sakriju užasno stanje, ali da niko nije mogao sakriti suva stabla.

Čim smo upoznati od lokalnog stanovništva pošli smo na teren i utvrdili da su ogromne površine na području planine Ljubišnje pokrivene suvim stablima. Reagovali smo i tražili da se problem riješi, kaže Mitrović i podvlači da na terenu još nema adekvatnih mjera.